Politička scena Bosne i Hercegovine mogla bi dobiti novu zastupnicu u državnom parlamentu, a u prvom planu je Irna Imamović, vijećnica Socijaldemokratske partije BiH u Općinskom vijeću Kakanj. Njeno moguće preuzimanje mandata zavisi od odluke Zukana Heleza, aktuelnog ministra odbrane BiH, koji može staviti osvojeni zastupnički mandat u mirovanje ili ga uopće ne preuzeti kako bi zadržao funkciju u Vijeću ministara BiH.
Ako do toga dođe, Imamović bi sa lokalnog nivoa prešla u državnu zakonodavnu instituciju, i to kao sljedeća kandidatkinja na listi SDP-a u izbornoj jedinici 4A, koja obuhvata Zeničko-dobojski i Srednjobosanski kanton. Riječ je o rasporedu koji nije rezultat političkog dogovora u posljednjem trenutku, nego izbornog poretka i pravila koja precizno određuju ko može naslijediti mandat u određenoj situaciji.
Zbog toga se oko njenog imena posljednjih dana ne govori samo kao o lokalnoj vijećnici, nego i kao o osobi koja bi, uz određenu proceduralnu odluku, mogla postati nova zastupnica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U pozadini je jednostavno, ali važno pitanje: hoće li Helez ostati na ministarskoj funkciji i time otvoriti prostor za zamjenu u parlamentu.
Rezultat izbora koji je otvorio mogućnost za novi mandat
Zukan Helez bio je jedini kandidat SDP-a BiH koji je u izbornoj jedinici 4A osvojio mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Prema potvrđenim rezultatima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, lista ove stranke osvojila je ukupno 37.171 glas, što joj je donijelo jedan zastupnički mandat. Taj podatak je ključan, jer pokazuje da je izborni rezultat bio dovoljan za jedno mjesto, ali ne i za širu raspodjelu unutar iste liste.
Irna Imamović na listi SDP-a bila je odmah iza Heleza, na drugom mjestu, a prema objavljenim podacima CIK-a BiH osvojila je 4.259 preferencijalnih glasova. Taj broj sam po sebi pokazuje da je imala vidljiv izborni rezultat, ali u ovom slučaju presudna nije bila samo podrška birača po imenu, nego i pravila prema kojima se mandati raspoređuju kada nijedan kandidat ne prijeđe propisani prag preferencijalnih glasova.
Posebno je zanimljivo da je Lejla Velić, kandidatkinja koja je bila na petom mjestu liste SDP-a, osvojila nešto više preferencijalnih glasova od Imamović. Velić je dobila 4.617 glasova, ali ni ona ni Imamović nisu dosegle najmanje 20 posto ukupnog broja glasova koje je lista SDP-a osvojila u toj izbornoj jedinici. Upravo zbog toga se primjenjuje redoslijed sa liste, a ne isključivo rang prema broju pojedinačnih glasova.
U takvoj kombinaciji izbornih pravila, redoslijed kandidata postaje presudan mehanizam. To je i razlog zbog kojeg se ime Irne Imamović našlo u fokusu javnosti, iako na izborima nije bila prva po broju preferencijalnih glasova među pojedinim kandidatima sa liste. Sistem raspodjele mandata, međutim, ne zavisi samo od popularnosti kandidata, nego i od toga da li je ostvaren zakonski prag koji bi promijenio uobičajeni poredak sa liste.
Šta podrazumijeva mirovanje mandata
Mogućnost da Imamović uđe u državni parlament povezana je s članom 1.8a Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji uređuje pitanje mirovanja mandata. Riječ je o odredbi koja dopušta izabranom zvaničniku da, pod određenim uslovima, privremeno ne obavlja funkciju na koju je izabran, dok se na njegovo mjesto imenuje zamjena. Tokom tog perioda zamjenski zastupnik preuzima prava i obaveze koje proizlaze iz mandata.
Prema propisanoj proceduri, mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja zahtjeva Centralnoj izbornoj komisiji BiH. To znači da je za svaki takav potez potrebno formalno djelovanje pred nadležnom institucijom, a ne samo politička odluka izvan administrativnog postupka. Ukoliko Zukan Helez odluči da iskoristi ovu mogućnost, aktivirao bi se mehanizam koji bi mogao promijeniti sastav parlamentarne klupe.
Ono što ovu situaciju dodatno izdvaja jeste činjenica da se ta zakonska odredba ove godine primjenjuje prvi put. Njena primjena zato ima širi značaj od pojedinačnog slučaja: pokazuje kako sistem funkcioniše u trenutku kada izabrani predstavnici istovremeno obavljaju i druge državne dužnosti. U praksi, to može biti važno za rad institucija, ali i za kontinuitet političkog predstavljanja na mjestu koje ostaje upražnjeno.
U ovom slučaju riječ je o mandatu koji je osvojen na državnom nivou, dok Helez istovremeno obavlja funkciju ministra odbrane Bosne i Hercegovine u Vijeću ministara BiH. Ako odluči da ostane na toj poziciji, Imamović bi mogla dobiti priliku da predstavlja građane iz izborne jedinice 4A u državnom zakonodavnom tijelu. Time bi njen politički angažman dobio sasvim novu dimenziju.
Lokalno iskustvo kao osnova za viši nivo politike
Irna Imamović već ima iskustvo u lokalnoj politici, jer djeluje kao vijećnica SDP-a BiH u Općinskom vijeću Kakanj. Zapisnici sa sjednica održanih tokom 2025. i 2026. godine potvrđuju njeno učešće u radu tog predstavničkog tijela. U takvom okruženju politički rad je neposredan: raspravlja se o komunalnim pitanjima, lokalnoj infrastrukturi i svakodnevnim potrebama građana.
Među pitanjima koja je pokretala nalazi se i problem saobraćajne signalizacije u vikend-naselju Ponijeri. Na 20. sjednici Općinskog vijeća Kakanj postavila je pitanje zbog čega još uvijek nije realizovana ranije prihvaćena inicijativa koja se odnosila na postavljanje odgovarajuće signalizacije u tom naselju. Takav primjer pokazuje da se njen dosadašnji rad vezivao za konkretne, lokalne teme, a ne samo za opšte političke poruke.
Pored praćenja realizacije već usvojenih inicijativa, Imamović je pokrenula i dvije nove vijećničke inicijative. To je dio njenog dosadašnjeg angažmana u radu lokalne zajednice, gdje se politički utjecaj mjeri vrlo konkretnim pitanjima i odgovorima koje vijeće može ponuditi. Ukoliko bi došlo do prelaska u državni parlament, taj lokalni politički habitus bio bi prenesen u potpuno drugačiji institucionalni okvir.
Osim političkog iskustva, njen profesionalni put govori o još jednom sloju biografije. Prema informacijama koje je objavila SDP BiH, Imamović je diplomirana pravnica i stručna saradnica za pravne i kadrovske poslove u Podružnici „Elektrodistribucija“ Zenica. Njeno obrazovanje iz oblasti prava uklapa se u posao koji obavlja, što daje dodatni okvir njenom javnom i profesionalnom profilu.
Od izbora ljepote do pravne struke i politike
Šira javnost Irnu Imamović pamti i po njenom ranijem nastupu u svijetu mode i izbora ljepote. Godine 2003., pod djevojačkim prezimenom Smaka, izabrana je za Miss Bosne i Hercegovine, što joj je otvorilo put ka predstavljanju države na međunarodnoj sceni. U tom trenutku bila je poznata i po manekenskom angažmanu, a titula je označila važan javni trenutak u njenom tadašnjem životu.
Bosnu i Hercegovinu predstavljala je na izboru za Miss World, održanom 6. decembra 2003. godine u kineskom gradu Sanyi. Taj događaj je tada predstavljao vrhunac njenog modelinga i javne prepoznatljivosti, ali je kasniji razvoj karijere pokazao drugačiji profesionalni smjer. Od svijeta mode stigla je do pravne struke, a zatim i do političkog rada u lokalnoj zajednici.
Danas je članica Općinske organizacije SDP-a Kakanj, kao i Kantonalne organizacije ove stranke u Zeničko-dobojskom kantonu. Njeno ime sada je u fokusu zbog mogućnosti da postane dio državnog parlamenta, ali i zbog činjenice da je već prošla kroz različite javne uloge, od izbora ljepote do institucionalnog i političkog rada. Ako se proceduralne okolnosti poklope, ta tranzicija iz lokalne vijećnice u zastupnicu na državnom nivou označiće novu fazu njenog političkog puta.
