Način na koji se hranimo i vrsta namirnica koje konzumiramo ima veliki uticaj na naše zdravstveno stanje. O ovoj temi je govorila i poznata doktorica iz Srbije.
Održavanje zdravih masnoća u krvi ključno je za sprječavanje srčanih bolesti, koje su danas jedan od vodećih uzroka smrtnosti. Iako mnogi ljudi misle da je problem kolesterola nešto što se rješava isključivo lijekovima, istina je da svakodnevne navike igraju presudnu ulogu. Pravilna prehrana, kretanje i upravljanje stresom mogu značajno smanjiti rizik, ali samo ako se primjenjuju dosljedno, a ne povremeno.
Prva i najvažnija stavka jest unos biljnih vlakana, osobito ujutro. Zobene pahuljice kuhane u mlijeku izvrstan su izbor jer sadrže betaglukan, vrstu topivih vlakana koja se vežu na kolesterol u crijevima i izvlače ga iz organizma prije nego što uđe u krvotok. Da biste pojačali učinak, u zobene pahuljice možete dodati orašaste plodove – orasi, lješnjaci i bademi ne samo da su zdravi, nego i pomažu u stabilizaciji masnoća. No nemojte pretjerivati s količinom; šaka dnevno sasvim je dovoljna.
Biljni steroli još su jedan saveznik. Oni se prirodno nalaze u orašastim plodovima, sjemenkama i mahunarkama, a djeluju tako da se natječu s kolesterolom za apsorpciju u crijevima. Što više sterola unesete, manje će se lošeg kolesterola probiti u krv. To ne znači da trebate jesti kilograme orašastih plodova – redovita, umjerena konzumacija sasvim je dovoljna.
- Ono što mnogi zanemaruju jest izbor masti za kuhanje. Margarin, koji se godinama reklamirao kao zdravija alternativa maslacu, zapravo je pun hidrogeniziranih masti koje podižu razinu lošeg LDL kolesterola. Maslac je u umjerenim količinama bolji izbor, no najbolje je koristiti maslinovo ulje hladnog prešanja. Ono sadrži mononezasićene masti koje povoljno djeluju na omjer kolesterola. Za kuhanje na višim temperaturama bolje je koristiti kokosovo ulje jer je stabilnije, ali opet – umjereno.
Plava riba poput lososa, skuše i srdela bogata je omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju upale u krvnim žilama i pomažu u održavanju elastičnosti arterija. Preporučuje se jesti ribu barem dva puta tjedno. Ako ne volite ribu ili vam nije dostupna, možete razmisliti o dodacima prehrani, no prije toga svakako konzultirajte liječnika. Omega-3 u obliku kapsula nije za svakoga i može stupiti u interakciju s nekim lijekovima.
Češnjak je još jedna namirnica s povoljnim učinkom na masnoće u krvi. Redovita konzumacija svježeg češnjaka, ili pak dodatka prehrani na bazi češnjaka, može pomoći u snižavanju ukupnog kolesterola. I ovdje vrijedi pravilo – prirodni izvori su bolji od suplemenata. Dva režnja dnevno, sitno sjeckana i dodana u juhu ili umak, čine posao.
Tjelesna aktivnost nezaobilazan je dio priče. Aerobne vježbe poput hodanja, trčanja, plivanja ili vožnje bicikla, minimalno 150 minuta tjedno, podižu razinu dobrog HDL kolesterola i pomažu u smanjenju triglicerida. Snaga nije toliko važna koliko redovitost. Bolje je hodati pola sata svaki dan nego trčati dva sata vikendom pa biti umoran do srijede. Uz to, vježbe snage dva puta tjedno dodatno pomažu jer smanjuju visceralnu masnoću koja je povezana s lošim lipidnim profilom.
Stres je često zanemaren, ali važan čimbenik. Kronično povišen kortizol podiže razinu šećera u krvi, što zauzvrat potiče jetru na stvaranje više triglicerida. Tehnike opuštanja, kvalitetan san i redoviti odmori nisu luksuz – oni su medicinska potreba. Meditacija, joga ili obična šetnja u prirodi bez mobitela mogu napraviti razliku.
Na kraju, sve ovo treba kombinirati s redovitim pregledima krvi. Bez laboratorijske potvrde ne znate djeluju li vaši napori. Jednom godišnje provjeriti kolesterol i trigliceride dovoljno je za većinu ljudi, a ako su vam vrijednosti povišene, češće. Masnoće u krvi ne bole i ne smetaju – sve dok ne izazovu srčani ili moždani udar. Zato je prevencija jedini pravi put. Nije teško, nije skupo, a može vam spasiti život.
