Avgust ne mora značiti kraj baštenske sezone: naprotiv, upravo sada se u povrtnjaku može započeti novi krug sjetve koji donosi svježe povrće duboko u jesen, a u povoljnim uslovima i duže. Dok mnogi vrtlari smatraju da su glavni radovi već završeni, zemlja je i dalje dovoljno topla da sjeme brzo nikne, pa se prazne gredice mogu ponovo pretvoriti u produktivan dio bašte.
Takav pristup posebno koristi onima koje je ljetna žega iscrpila ili je već oslabila paradajz, papriku, krastavac i druge kulture koje su tokom vrućina teže napredovale. Umjesto da prostor ostane prazan do kraja sezone, avgust nudi priliku da se gredice ponovno iskoriste i da bašta nastavi davati plodove tokom septembra i oktobra.
U tome je i najveća prednost kasnoljetne sjetve: nije potrebno čekati proljeće da bi se ponovo počelo sa sadnjom. Brojne kulture imaju kratak vegetacioni period, dobro podnose prijelaz iz ljeta u jesen i mogu stići do berbe prije nego što se vrijeme ozbiljnije promijeni. Uz malo planiranja, avgust se lako pretvara u mjesec koji produžava sezonu umjesto da je zatvara.
Za baštovane je važno i to što kasnoljetna sjetva ne traži posebne uslove, nego više pažnje pri izboru vrsta i sorti. U praksi to znači da prednost imaju biljke koje brzo sazrijevaju, a njima se pristupa uz redovno zalivanje, pravovremeno prorjeđivanje i, kada je potrebno, blagu zaštitu od prejakog sunca. Upravo takva rutina omogućava da se i nakon glavne ljetne berbe dobije novi, svjež rod.
Jedna od prvih kultura koja se nameće kao dobar izbor jesu rotkvice. One spadaju među povrće koje najbrže daje rezultat, zbog čega su posebno zahvalne kada se želi vidjeti brz učinak kasne sjetve. Umjesto da se cijela količina sjemena posije odjednom, korisnije je rasporediti sjetvu u nekoliko manjih navrata, otprilike svakih sedam do deset dana. Tako berba neće doći u istom trenutku, nego će trajati duže i biti ravnomjernija.
Kod rotkvica je posebno važno da zemljište ostane umjereno vlažno. Ako im nedostaje vode, korijen može izgubiti na kvalitetu, dok pretjerano zalivanje može stvoriti druge probleme u razvoju biljke. Zbog toga je ravnoteža ključna, naročito u danima kada su temperature i dalje visoke, a površinski sloj zemlje brzo gubi vlagu.
Kulture koje najbolje koriste kasni start
Niski grah je još jedna opcija koju vrijedi uzeti u obzir kada se u avgustu oslobode gredice. Toplo tlo pogoduje brzom klijanju, a biljke uz odgovarajuću njegu mogu napredovati dovoljno brzo da formiraju mahune prije hladnijih dana. Posebno se preporučuju rane sorte, jer imaju kraći period vegetacije i veće šanse da stignu do berbe na vrijeme.
Za ovaj usjev redovno zalivanje ima veliku ulogu već od prvih faza razvoja. Ako nakon sjetve uslijedi period bez kiše, grah može usporiti rast, pa je važno pratiti vlažnost zemljišta. Kada jesen bude blaga, berba se može produžiti duže nego što se u početku očekuje, zbog čega je korisno redovno pregledati biljke i mahune brati u pravom trenutku.
Zelena salata se takođe dobro uklapa u kraj ljeta. Za razliku od mnogih biljaka koje teško podnose vrućinu, salata češće bolje napreduje kada se vrijeme postepeno smiruje. Zato je važno izabrati mjesto koje nije izloženo najjačem dnevnom suncu, jer djelimična hladovina može pomoći da se zemlja sporije isušuje. Sjeme se sije direktno u pripremljenu gredicu, a nakon nicanja biljke treba prorijediti kako bi svaka imala dovoljno prostora za razvoj.
Kod određenih sorti mladi listovi mogu se koristiti i prije nego što biljka potpuno naraste, pa baštovan dobija postepenu berbu tokom dužeg perioda. To je praktično rješenje za domaćinstva koja žele stalni dotok svježeg povrća, bez čekanja da cijela kultura istovremeno sazri.
Mrkva također dobija novu šansu u avgustu, naročito ako proljetna sjetva nije uspjela ili je izostala. Za kasniju sadnju preporučuje se izbor sorti koje ne traže predugo da bi stigle do zrelosti. Ključno je da zemlja bude dobro usitnjena, jer mrkva najbolje razvija pravilan korijen u rastresitom tlu, bez većih grudvi i zbijenih dijelova koji bi mogli ometati rast.
Priprema gredica odlučuje o uspjehu
Prije nove sjetve, gredice na kojima su završile ljetnje kulture treba očistiti od biljnih ostataka i korova. Potom slijedi obrada zemlje, bilo da se radi o dubljem prekopavanju ili samo površinskom rastresanju, u zavisnosti od stanja tla. Ako je zemljište iscrpljeno, može se dodati zreli kompost ili odgovarajuće organsko đubrivo, uz obavezno ravnomjerno miješanje sa površinskim slojem.
Vlaga je u ovoj fazi presudna. Nakon dugih i toplih sedmica tlo može biti veoma suho, pa ga je korisno navlažiti prije same sjetve. Sitno sjeme teško klija ako nema dovoljno vode, zbog čega redovno i umjereno zalivanje postaje jedna od najvažnijih obaveza čim se sjeme položi u zemlju. Bez toga, i dobro odabrane kulture mogu zakasniti ili niknuti neujednačeno.
Tikvice traže nešto više pažnje zbog vremena koje im je potrebno da se razviju, pa je početak avgusta mnogo povoljniji od kasnijeg dijela mjeseca. Biljci tada ostaje dovoljno vremena da razvije listove i formira plodove. Potrebno joj je i dovoljno prostora, svjetlosti i vode, a tlo treba da bude plodno i dobro pripremljeno.
Kada se uslovi poklope, tikvice mogu početi davati plodove relativno brzo, a najbolje ih je brati dok su mlade i nježne.
Cvekla je još jedna zahvalna kultura za kasnu sjetvu. Njoj više prijaju nešto svježiji uslovi koji dolaze nakon najvećih vrućina, a pored korijena korisni su i mladi listovi. Za uspjeh je važno da tlo bude rastresito i bez tvrdih grudvi, a nakon nicanja biljke treba prorijediti da bi korijen imao dovoljno prostora da se razvije.
Cvekla ne mora biti izvađena čim se počne formirati; može ostati u zemlji i dodatno narasti, dok se listovi u međuvremenu mogu koristiti svježi ili pripremati poput drugog lisnatog povrća.
Špinat je možda i najjasniji primjer kulture koja koristi prednosti kasnog ljeta. On bolje uspijeva na svježijim temperaturama nego na jakim ljetnim vrućinama, pa mu skraćivanje dana i postepeno zahlađenje idu u prilog. Sjeme se može sijati direktno u gredicu, a nakon nicanja biljke se prorjeđuju kako bi svaka imala prostora. Zemlja ne bi smjela potpuno presušiti, zbog čega je u sušnim periodima potrebno povremeno zalijevanje.
Prednost špinata je i u tome što se mlado lišće može brati prije pune veličine biljke. To omogućava postepenu berbu dok ostatak biljke nastavlja da raste, pa jedna gredica može duže vrijeme davati svježe listove. Kada se uz sve to doda dobra priprema tla, pravilna raspodjela sjetve i dovoljno vlage, avgust postaje mjesec koji ne zatvara nego produžava baštarsku sezonu, ostavljajući vrtu još mnogo života prije prvih ozbiljnijih hladnoća.
