Život bez grijanja: Kako se prilagoditi hladnim zimama
U vremenima kada su troškovi života u stalnom porastu, a grijanje postaje sve skuplje, mnogi ljudi se suočavaju s teškim izborima. Jedna od njih je Catherine Renton, žena koja već treću zimu zaredom živi u stanu bez uključenog grijanja. Ova situacija nije jedinstvena, već postaje sve učestalija među ljudima koji se bore s ekonomskim posljedicama rasta cijena energije. Kako Catherine uspijeva preživjeti zimu bez grijanja, saznajte u nastavku.
Izazovi zime bez grijanja
Catherine je svoja vrata novom stanu otvorila sredinom ljeta 2021. godine. U to vrijeme, nije mogla ni zamisliti da će se suočiti s problemima povodom grijanja kada zima stigne. „Potpisala sam ugovor o najmu u trenutku kada su cijene energije počele drastično rasti. Razmišljala sam o svojim financijama i shvatila da bi me grijanje moglo dovesti u dugove“, prisjeća se Catherine, koja se suočila s neizvjesnošću i stresom zbog mogućih troškova grijanja.
Kao samostalna iznajmljivačica, bila je prisiljena pažljivo planirati svaki dio svog budžeta. Srećom, njen stan se nalazi na drugom katu zgrade, pa se prirodno zadržava toplina iz donjih i gornjih stanova, čime se olakšava boravak u hladnijim mjesecima. Zdravlje joj je, kako sama ističe, dobro, što joj pomaže da izdrži hladnoću bolje nego mnogima, ali nije lako stalno živjeti u takvim uvjetima.
Inovativni načini preživljavanja zime
Kada je zima počela, Catherine je pronašla vlastite načine kako se grijati bez centralnog grijanja. Prva zima bila je teška, ali je preživjela zahvaljujući slojevima toplih pokrivača, čajevima i termoforima. Otkrila je i električnu deku, koja joj je postala najbolji prijatelj u borbi protiv hladnoće. „Iako je bilo hladno, blago vrijeme me podstaklo da se snađem. Uspjela sam izolirati prozore i postaviti brtve na vrata kako bih spriječila propuhe“, objašnjava Catherine.
Dodajući se u ovu priču, Catherine je odlučila udomiti psa, što joj je donijelo ne samo dodatnu toplinu već i društvo. Šetnje s psom su joj omogućile da ostane aktivna i izlaže se sunčevoj svjetlosti, što je pozitivno utjecalo na njeno raspoloženje i nivo vitamina D u organizmu. „Moj mjesečni račun za struju iznosi oko 120 funti. To je daleko manje nego što bih platila za grijanje“, dodaje ona s osmijehom.
Fenomen odustajanja od grijanja
Catherinein slučaj nije izoliran. Prema istraživanju portala USwitch, preko 1,7 milijuna kućanstava planira ove zime potpuno isključiti grijanje. Preporučuje se održavanje temperature između 18 i 21 °C kako bi se izbjegla vlaga i kondenzacija. Međutim, Catherinein stan obično održava prosječnu temperaturu od oko 16 °C, što je ispod preporučenih granica. Ipak, ona se ne osjeća hladnom i uspijeva obavljati svoje svakodnevne aktivnosti bez problema.
Stručnjaci upozoravaju na opasnosti niskih temperatura, posebno za starije osobe i one s određenim zdravstvenim poteškoćama. Izlaganje hladnoći može oslabiti imunološki sustav i povećati rizik od bolesti. Tijelo se mora boriti da zadrži toplinu, što može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Pametne strategije za zadržavanje topline
Bill Harkness, staklar, preporučuje nekoliko jednostavnih strategija za smanjenje gubitka topline u domovima. Ističe da se čak 10% topline gubi kroz prozore, stoga sugerira korištenje toplinskih zavjesa i maksimalno iskorištavanje sunčeve svjetlosti. „Kada je sunčano, otvorite zavjese i pustite sunce da ugrije prostor. Odaberite jednu prostoriju u kojoj ćete provesti najviše vremena“, kaže Harkness.
Joanna O’Loan iz organizacije Energy Saving Trust dodaje da su male prilagodbe često najefikasnije. Preporučuje postavljanje tepiha, zatvaranje unutarnjih vrata kako bi se zadržala toplina u jednom prostoru, korištenje zapornika za prozore i električnih deka za zagrijavanje kreveta. Ove jednostavne strategije mogu značajno povećati osjećaj udobnosti bez potrebnog uključivanja centralnog grijanja.
Odjeća i ishrana kao izvor topline
Osobni stilist Gigi Vakilzadeh naglašava važnost slojevitog odijevanja. Savjetuje nošenje toplog osnovnog sloja uz vunene džempere i debele čarape. „Merino vuna je idealna jer ne zadržava vlagu, već odvodi znoj i grije tijelo“, objašnjava. U hladnijim danima, preporučuje nošenje flis trenirki ili vunenih hlača s podstavom, dok pamuk treba izbjegavati zbog njegovog sporog sušenja i mogućnosti hlađenja kože.
Kretanje također igra ključnu ulogu u održavanju topline. Čak i lagana aktivnost, poput istezanja ili nekoliko čučnjeva na sat, može pomoći u poticanju cirkulacije i stvaranju osjećaja topline. Međutim, intenzivne vježbe koje izazivaju znojenje mogu imati suprotan učinak i izazvati hladnoću.
Zagrijavanje iznutra: Šta jesti tokom zime
Prema preporukama Nacionalne zdravstvene službe (NHS), tokom hladnih mjeseci veoma je važno konzumirati barem jedan topli obrok dnevno. Nutricionistička terapeutkinja Stefanie Daniels naglašava da se tijelo može zagrijati i iznutra putem hrane. Juhe, variva, mahunarke i žitarice poput kvinoje ili zobi stvaraju dugotrajan osjećaj topline jer se sporije probavljaju.
Posebno naglašava korištenje začina kao što su đumbir, cimet, kurkuma i kajenska paprika. „Đumbir potiče cirkulaciju i doslovno grije tijelo iznutra“, dodaje Daniels, ističući kako takvi sastojci ne samo da podižu energiju, već i pomažu organizmu da se lakše suoči s niskim temperaturama.
